KUC KUC

Slatki jezek!

@ Rudy sav se najezim kad vidim jeza :lol:

nisam ga dirala
Mozes doci sutra cepat drva pa cu ti ga pokazat

samo se ti jezi pa cu i tebi sve dlake skurit

malo za one koji neznaju

Izgled tijela
Bjeloprsi jež, taj česti stanovnik naših vrtova, relativno je maleni sisavac zdepastog, okruglastog tijela oslonjenog na petoprstim mekanim stopalima. Jedini je europski sisavac tijela prekrivenog bodljama. Glavna osobitost ježeva su upravo njegove bodlje. Cijelom površinom leđa i bokova, isključujući lice, trbuh i noge, gusto je prekriven sa oko 5000 oštrih bodlji koje poput kopalja strše naprijed. Bodlje su zapravo preobražene dlake koje rastu iz folikula smještenih u koži, na isti način kako raste kosa. To su šuplje cjevaste tvorevine, koje omogućavaju čvrstinu uz minimum težine. Vršni dio bodljâ završava oštrim šiljkom, dok je suprotni kraj smješten u koži i loptastog oblika. Ova loptasta tvorevina ima veliki značaj u zaštiti tijela budući da može amortizirati udarce bez da ozlijedi samog ježa. Bodlje su dvobojne; trake smeđe i bijele boje protežu se od osnovice do vrha, dok su u donjem su dijelu bijele. Bodlje kontinuirano rastu oko 18 mjeseci, kada otpadaju i zamjenjuju se novima. S donje strane tijela i dijelom po glavi prekriven je krznom sastavljenim od mekanih dlaka. Glava završava šiljastom i pokretljivom njuškom, iznad koje se nalaze okrugle oči i kratke okruglaste uši skrivene među bodljama. U čeljustima ima 36 zuba. Mužjaci su obično nešto dulji od ženki, obično narastu 15 do 35 cm duljine i prosječne mase oko 400 g (međutim mogu težiti i do 1,5 - 2 kg, posebice u jesen). Duljina uključuje vrat koji je 4 ili 5 centimetra dug. U prosjeku živjeti pet godina, ali pojedini mogu dožive i preko 8 godina. Nije neosjetljiv na zmijski otrov, ali podnosi količinu otrova koja bi drugu životinju njegove veličine odmah usmrtila.

Životni prostor i način života
Prilično česta i skoro svugdje prisutna životinja. Najčešće ih nalazimo u svijetlim šumama i grmovitim područjima, obrađivanom području, ali također i u parkovima, rubovima šuma s grmljem u blizini ljudskih naselja. Rijetki su u močvarnim područjima, četinarskim šumama i planinskim područjima, gdje ima malo povoljnih mjesta za gniježđenje i nedovoljno hrane. Pretežito je noćna životinja i najveći dio aktivnosti između sumraka i zore potroši u potrazi za hranom, ali se ponekad može vidjeti i danju. Najaktivniji su navečer i ujutro, a također su vrlo česti i poslije ljetnih kiša. Tijekom ljeta, ježevi dan provode spavajući u privremenim, prozračnim gnijezdima, izgrađenom od suhe trave i manjih grančica, obloženog lišćem i mahovinom. Obično je izgrađeno u zaklonu nekog grma ili slično, iz kojeg u sumrak izlaze van u potrazi za hranom. Imaju nekoliko ovakvih ljetnih gnijezda i često više dana spavaju u istom odakle su i krenuli u potragu za hranom. Isto gnijezdo često zaposjedaju i drugi ježevi, te se čini se da im nije važno tko ga je sagradio. Kada je vrijeme toplo, često jednostavno prespavaju u kakvoj hrpi lišća ili u visokoj travi. Uglavnom žive pojedinačno, sami.
Česti je stanovnik naših vrtova, koje marljivo prebire tražeći puževe, kornjaše, gliste ili ostatke hrane koje su ljudi bacili. Prilikom obilaska vrtova uglavnom se kreće istom uhodanom rutom i u slično vrijeme, pa ga možemo susresti gotovo svaku večer. U potrazi za hranom, tijekom samo jedne noći može prijeći od nekoliko stotina metara, pa do 2 – 3 km, a put obično završava tamo gdje je i započeo – u gnijezdu. Čini se da točno znaju kamo idu i posjećuju ista mjesta, naročito ako su na tom mjestu našli hrane u dovoljnim količinama. Ostaju vjerni svom teritoriju, tako da isti ježevi dugo vremena naseljavaju isto područje. Ježevi se rijetko glasaju, a neke zvukove koje proizvode ljudsko uho ne može čuti. Tako mladunčad u gnijezdu ispušta visokofrekventno zviždanje koje čuje jedino njihova majka. Nevokalno glasanje uključuje tiho njuškanje koje jež ispušta kada je u potrazi za hranom i puhanje kojim se često glasa tijekom borbi. Ovaj zvuk ježevi proizvode žustrim ispuštanjem zraka kroz nosnice. Udvaranje je praćeno glasnim i agresivnim frktanjem, dok je najsnažniji zvuk koji proizvode jako glasanje nalik vrisku kojeg ispuštaju kada su u opasnosti.
Kada jež osjeti opasnost, odmah se skupi u klupko i uspravi svoje oštre bodlje tako da su one prijeteći usmjerene u svim pravcima. U ovakvom položaju bodlje predstavljaju vrlo efikasnu zaštitu protiv grabežljivaca, koja je tako efikasna da jež ima svega nekoliko prirodnih neprijatelja.

Prehrana
Ježevi su svejedi i poznato je da jedu razne beskralješnjake, među kojima posebno kišne gliste, puževe golaće, puževe s kućicom i razne kukce. Također se povremeno hrane sitnim kralješnjacima poput žaba, malih gmizavaca i miševa, te ptičjim jajima i ptićima vrsta koje se gnijezde na tlu, ali isto tako i šumskim plodovima. U našem se primorju u doba zrenja murve rado hrani opalim plodovima. Glavni razlog zašto su ježevi noćne životinje je taj što se uglavnom hrane plijenom koji je također noćni. To su mali beskralježnjaci koji su aktivni noću radi izbjegavanja drugih grabežljivaca ili oni koje se klone sunca kako bi izbjegli gubitak tjelesne tekućine.


Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih, gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 2. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenom bjeloprsom ježu utvrđena je kazna u visini od 3.000,00 kn.

Zato tko god veli da ce ga spalt imat ce posla samnom

Daj ak bude kakvih zanimljivih pomaka slikajte nam ak napravi kucu na kat ili ako napravi kakav tulum pa pozove jezicu